Inovacije počinju već pri pripremi hrane. Kora od krumpira i mrkve može se peći u hrskave čipsove, listovi mrkve ili rotkvice mogu se miksati s orašastim plodovima, uljem i limunom u svježi pesto. Stari kruh postaje krutoni, puding od kruha ili prezle. Voda od slanutka (aquafaba) može se umutiti u laganu pjenu za deserte, dok prezrele banane s prirodnim jogurtom daju savršene palačinke. Kostur pečene piletine i ostaci povrća daju bogat temeljac; u zamrzivaču se može čuvati „vrećica za temeljac“ u koju se dodaju ljuske luka, vrhovi mrkve i listovi celera.
Fermentacija i kiseljenje također su moćni saveznici. Kupus, krastavci, mrkva ili luk mogu se brzo ukiseliti i trajat će tjednima. Kore citrusa mogu se kandirati ili koristiti za aromatizirani šećer; talog kave služi kao upijač mirisa ili prirodno gnojivo za sobne biljke. Komad sira, žlica pesta i nekoliko maslina mogu se pretvoriti u „frittatu od ostataka“. Prezrelo voće idealno je za smoothie, crumble ili brzu marmeladu.
Zero waste također uključuje pametno skladištenje: ostatke stavite u prozirne posude, označite datum i zamrznite u malim porcijama. Jednom tjedno vrijedi isplanirati obrok „ispraznimo hladnjak“ kako bi se iskoristili svi preostali sastojci. Posebna „kutija za spašavanje“ u hladnjaku pomaže pratiti koje namirnice treba brzo pojesti. Ono što se više ne može jesti ide na kompost ili u spremnik za biootpad.
Svaki mali korak štedi resurse, novac i vrijeme. Zero waste nije o savršenstvu, već o radoznalosti i kreativnosti u kuhinji. Kada ostaci dobiju drugu priliku, dobivamo više od hrane – a planeta malo lakše diše.