Slatke činjenice o čokoladi

Čokolada ima nekoliko svojih svjetskih dana koji se obilježavaju 7. srpnja, 13. rujna te 28. listopada. Osim na te datume, čokolada se posebno slavi na Valentinovo u obliku čokolade u obliku srca, bomobnijera i bombona te sličnih proizvoda.

Povijest čokolade

Smatra se da su Maje prvi otkrili vrijednost stabla kakaovca te da su prvi započeli s kultiviranim uzgojem kakaa. Kakao se čak u jednom vremenskom periodu koristio kao sredstvo plaćanja. Čokolada je u svojoj povijesti od Maja i Asteka pa sve do njene rasprostranjenosti u Europi bila konzumirana u tekućem obliku, odnosno kao gorki tamni napitak.

U Europu kakao dolazi u 16. stoljeću, i to dolazi samo u Španjolsku. Španjolci su u čokoladu počeli dodavati med i šećer i od tada je čokolada postala slatka namirnica. Čokolada se počela konzumirati u ostalim dijelovima Europe tek u 17. stoljeću. Kada se proširila na Engleski teritorij, Englezi su u nju prvi počeli dodavati mlijeko umjesto vode i kao takav slatki napitak, čokolada se ubrzano širi Europom.

Prva tabla čokolade proizvedena je 1847. godine u Belgiji, a proizvela su je braća Fry. Sve do kraja 19. stoljeća konzumirala se samo tamna čokolada. Mliječna čokolada nastaje tek 1875. godine kada ju je izumio Daniel Peter.

Čokolada danas

Postoje dvije vrste kakaovca koje su najpopularnije u proizvodnji čokolade, a to su forastero i criollo. Od forastera se proizvodi većina čokolade na tržištu, dok je criollo skuplja vrsta kakaovca i od njega se proizvodi ukusnija čokolada. Glavna razlika između dvije najpopularnije vrste kakaovca je ta što se criollo teže uzgaja i blažeg je okusa.

Najveći proizvođač kakaa na svijetu, osnovnog sastava čokolade je Obala bjelokosti, zatim Gana i Indonezija. Najveći potrošač čokolade na svijetu je Švicarska, u prosjeku svaki Švicarac na godišnjoj razini pojede otprilike 13 kilograma čokolade.

Danas se svakodnevno radi na otkrivanju novih proizvoda, okusa i boja čokolade i čokoladnih pripravaka. Svakodnevno se koristi u slastičarstvu i postala je neizostavni desert ljubitelja slatkog.

Zanimljivosti o čokoladi

Uz to što je čokolada neodoljiva poslastica koja je raširena po cijelom svijetu, čokolada je iznimno korisna za ljudski organizam. Naime, miris čokolade izaziva opuštanje, kod nekih ljudi čokolada može sniziti povišene razine lošeg kolesterola, na sveučilištu u Japanu dokazano je da čokolada ne uzrokuje karijes, već da neki dijelovi kakaa sudjeluju u borbi protiv karijesa.

Bijela čokolada tehnički nije čokolada jer ne sadrži kakao. Industrija čokolade iznimno je vrijedna, ona vrijedi otprilike 110 milijardi dolara na godišnjoj razini. Zemlje Europe pojedu skoro polovicu čokolada proizvedenih u svijetu. Sve do 17. stoljeća čokolada je bila slastica isključivo europske elite.

Sveučilište u Indiani provelo je istraživanje o čokoladnom mlijeku. Naime, jedna grupa biciklista pila je čokoladno mlijeko, a druga skupina energetski napitak. Zaključeno je da je skupina koja je pila čokoladno mlijeko postizala bolje rezultate na testu izdržljivosti te je osjećala manji umor nakon treninga od druge skupine.

Koliko god čokolada bila ukusna i u nekim oblicima zdrava za naš organizma, zaključak svega je da u čokoladi treba uživati umjereno. No nipošto si ne treba uskraćivati ovo slatko zadovoljstvo.